U ovom delu će te pronaći materijale – diskusiju, primere i vežbe – koji se bave pitanjem predstavljanja. Materijal posebno predlaže načine na koje se slike mogu analizirati i tumačiti. Materijal takođe odgovara na način na koji se slike u medijima mogu iskoristiti kako bi izrazile društvene norme i vrednosti, kao i sadržaj istih.
Diskusija:
Postoje mnogobrojni teorijski modeli preko kojih e mogu čitati i tumačiti slike. Uopšteno, diskutuje se o dva prevladavajuća modela: realističkom i konstruktivističkom modelu.
Za sledeći deo možete poželeti a čitate individualno ili sa drugim osobama i razradite vašu diskusiju. Prolazeći kroz ovaj deo, važno je biti u stanju da uradite sledeće vežbe.
Realistički model: prema ovom modelu slika može biti univerzalna – može imati isto značenje u raznim vremenima i mestima – stoga je trag nečeg realnog.
Na primer: Zamislite kravu.
Svako može da potvrdi da slika prikazuje (predstavlja) kravu kako prirodno izgleda. Stoga, postoji univerzalno shvatanje šta je krava; da bilo gde i u bilo koje vreme, gledalac može identifikovati ovu sliku kao sliku krave. Drugim rečima, šta god bila namera prikazivanja slike je ono što gledalac vidi.
Gledajući u sliku, zapitajte se: šta vidite dok gledate na ovu sliku? Šta je prikazano? Gde je slika napravljena? Da li postoji prostor za tumačenje i razlika u percepciji?
Slika izgleda da ne nudi nikakav društveni kontekst. Međutim, možemo sliku pročitati kao opisujući spokoj i netaknutu prirodu u alpskoj pozadini. Ovo se može protumačiti kao značenje slike. Da li smatrate da li je realistički model (pročitati definiciju iznad) zadovoljavajući ili nezadovoljavajući? Zašto?
Konvencionalni/konstruktivistički model: prema ovom modelu slikom mi predstavljamo društvene norme i vrednosti. Stoga, slike pokazuju stvari na poseban način i mi prenosimo naše kulturne i društvene norme (čak i na slici iznad). Neko bi mogao reći da slike ispoljavaju različite stvari kod različitih ljudi (kultura) i da se ono što je fotograf, u ovom slučaju, imao za cilj da pokaže može tumačiti drugačije. stoga, gledaoci/publika, predstavljeni ljudi, umetnici, marketinške agencije, korporacije, urednici itd, svi oni učestvuju u davanju značenja slikama.
Na slici iznad opet možemo da vidimo kravu. Međutim, sada je dat drugačiji kontekst. Kontekst je takođe drugačiji i stoga utiče na naše čitanje.
Opet, zapitajte se šta vidite na ovoj slici? Šta je prikazano? Gde je slika napravljena?
Neko može prokomentarisati pozivajući se na Hinduizam, koje smatra krave svetim, da one predstavljaju simbol Zemlje i života i stoga ljudi pokazuju poštovanje i naklon prema njima.
Opet, zapitajte se šta vidite na ovoj slici? Šta je prikazano? Gde je slika napravljena?
Slika iznad pokazuje krave u industrijskom okruženju. Za neke, slika se odnosi na činjenicu da mi koristimo krave kao hranu, ali za druge ona predstavlja okrutnost prema životinjama i zlostavljanje. Na primer, vegetarijanci cene život životinja jednako sa životom ljudi i protive se masovnoj proizvodnji životinjskih proizvoda. Druga analiza se može nadovezati na to da je tehnološki, medicinski i ekonomski razvoj prouzrokovao ubrzani rast stanovništva i stvorio potrebu i mogućnost za masovnom proizvodnjom mesa. Međutim, aktivisti za prava životinja i ambijentalisti kritikuju ovaj razvoj. Oni su ukazali na štetu koja je prouzrokovana životnoj sredini (oslobađanje CO2 od strane životinja i potreba za pašnjacima, prevozom, skladištenjem itd), nehumani tretman životinja kao i opasnost po zdravlje (preterano korišćenje antibiotika, preterano uhranjivanje itd).
Ovaj primer ilustruje kako promene u društvenim vrednostima i normama oblikuju naše čitanje slika i kako one nisu uniformne (jedna grupa ih može videti kao deo napretka i razvoja dok druga vidi uništenje životne sredine i pretnju po zdravlje). Takođe, način kako mi „vidimo“ je specifičan za našu kulturu, istoriju, geografiju, kao i naša politička uverenja.
Ako o kulturi mislimo kao o zajedničkom značenju i društvu kao zajedničkim odnosima, slike odražavaju ta značenja i odnose. Drugim rečima, mi čitamo i „vidimo“ kroz naše zajedničko razumevanje. Na primer, mogli bi da zamislimo kulturu kao par naočara koje nosimo, kroz koje možemo da vidimo svet oko nas na poseban način. položaj iz kojeg gledamo je takođe važan.
Slike nose referenciju na stvari koje prepoznajemo, na primer ikona koverte za većinu podrazumeva e-mail. Međutim, mogu postojati i nesporazumi o značenju slika. Za starije generacije koje se sećaju rukom pisanih pisama, koverta može da podrazumeva ljubavno pismo. Razlike u značenju stoga mogu biti generacijske, kao što pokazuje primer koverte, pri tome su takve razlike uvek rezultat društvenog, kulturnog, ekonomskog i političkog okruženja. Potonje je ono na šta se usredsređuje preostali deo ovog modula.
Podelite se u grupe sa dve osobe ili više. Kao grupa, pogledajte sledeće slike (7 predmeta):
Diskutujte i među sobom se dogovore šta svaka slika predstavlja. Nakon ovoga, predstavite priču kojom argumentuje slike prema vašim preferencijama. Referišući se na svaku sliku, napravite kratku priču koja povezuje sve slike u jedan narativ. Trebali bi da zapišete vaš narativ. Možete imenovati slike (npr. stolica, vrata itd), ponoviti ih u vašem narativu i/ili dati opis ili značenje. Nema striktnih pravila za imenovanje, opis ili tumačenje.
Menjajući se ispričajte priču koju ste izmislili drugim grupama. Nakon što predstavljanja svih grupa, diskutuje o razlikama i sličnostima u vašim narativima, načinu na koji ste ih imenovali i opisali slike. Šta mislite, odakle potiču sličnosti i razlike?
Sledeće možete uraditi kao vežbu ili igru. Čak bi možda mogli i da predložite nastavniku i uradite ovu vežbu u školi ili sa grupom prijatelja u nekom drugom okruženju.
Sednite u krug i stavite stolicu u sredinu kruga. Svako od vas zaredom opisuje šta vidi.
Oslanjajući se na odgovore, može postati očigledno da razlike u fizičkom položaju (gde neko stoji/sedi) nam daju posebnu tačku gledišta. Ovi stavovi su slični stavovima koje imamo u zavisnosti od našeg društvenog, istorijskog i ekonomskog položaja.
Na primer, sloboda kretanja se uopšteno uslovljava političkim i ekonomskim ograničenjima i mogućnostima. Ako uzmemo u obzir slučaj vizne liberalizacije za Kosovo, vidimo da su politička dešavanja prouzrokovala situaciju u kojoj kosovski građani nisu u stanju da se kreću iz jedne zemlje u drugu u EU kao što to mogu njihovi susedi. Međutim, neke grupe Kosovaca imaju veću mobilnost od drugih (na primer bogatiji). Stoga, naš društveni, ekonomski i politički položaj oblikuju način na koji mi tumačimo ono što vidimo.
Ovaj deo omogućava diskusiju i vežbu.
Za vežbu pogledajte sledeće slike. Možete to uraditi sami ili sa drugima. Zapišite šta vidite na svakoj slici i obratite pažnju na razlike i sličnosti koje primetite. Međusobno diskutuje o onome šta ste videli.
Diskusija
Slike pokazuju kako ideje lepote nisu fiksne i univerzalne. One se oslanjaju na posebne kulturne i druge uticaje i stoga odražavaju društvene vrednosti posebnog vremena i mesta. Slike pokazuju na koji način se je tokom različitih istorijskih perioda prevladavajuće predstavljanje ženske lepote promenilo. Na prvoj slici, žena izgleda pasivno, dostojanstveno i nevino. Tokom Renesanse (na Zapadu) slike su predstavljale medijum preko kojih su širene ideje. Na drugoj slici Merilin Monro (Marilyn Monroe), čija je slika rasprostranjena na globalnom nivou (filmovi, posteri itd) ,je postala ikona lepote u 1960-ima. Slično ženi na prvoj slici, njena slika je osnažila ideje lepote i ženstvenosti kao pasivne, romantičke, senzualne, naivne. Na neki način, društveno očekivanje za žene je bilo da budu lepe određeni način, odražavajući njen položaj i ulogu u društvu. Kako pokazuju slike tri i četiri, savremeni pojmovi ženske lepote se takođe oslanjaju na trendove koje postavi modna industrija, kao i filmovi i reklame. Na trećoj slici, Sindi Kraford (Cindy Crawford), super-model tokom 1990-ih se izgleda aktivnija i moćnija. Ikone lepote koje su mlađe i tanjeg tela su od nedavno zamenile ovaj model lepote. Na četvrtoj slici, Kara Delvinj (Cara Delevingne), model i glumica, popularna među tinejdžerima predstavlja primer toga.
Slike iznad pokazuju kako su pojmovi lepote – u ovom slučaju ženstvenosti – povezani sa fizičkim izgledom i kako su iste odražavale promene položaja u ženskom društvu. One takođe dokumentuju promenu uloga koje žene drže i koje su im dodeljene. Stoga, slike imaju značenje koje zavisi od konteksta i mogu sadržavati vredne informacije o određenom društvu i vremenu.
Takođe, u okvirima određenog društva različite grupe mogu imati različite ideje šta se smatra lepim. Drugi primer koji treba razmotriti je to kako izreka „Crno je lepo“ tokom 1960-ih u SAD-u odrazila razdor u osnaženju afro-amerikanaca i težnjama ka promeni društvenih vrednosti tog vremena. Čak i danas, kao što pokazuju slike danas, prevladavajući pojam lepote je povezan sa belim. Dakle, slike su važne. One su važne jer one oblikuju i njih oblikuju društveni, politički i ekonomski odnosi.
1 „A Woman at Her Toilet” (Žena u njenoj toaleti ), Titian. Slika. Britannica Online for Kids. Web. 19. Avg. 2016. god. <http://kids.britannica.com/elementary/art-88772>.
3 http://www.vogue.com/9171253/workout-video-fitness-evolution-jane-fonda-cindy-crawford-tracy-anderson/ 19. Avg. 2016. god
4 https://en.wikipedia.org/wiki/Cara_Delevingne 19. Avg. 2016. god
Molimo vas kliknite na sledeći link za vežbu sa mapama
U ovoj vežbi će te biti angažovani u kritičkom čitanju i diskusiji umetničkog dela. Umetničko delo, naslovljeno Transition (Tranzicija) umetnika Erzena Shkolollia, je kompozit tri slike.
Pogledajte na: http://www.e-cart.ro/1/blood/poze/blood5_uk.html
U grupi diskutujte šta vidite. Koristite tačke za diskusiju koje ste napravili u delu Čitanje slika za diskusiju ovog umetničkog dela.
Neka pitanja na koja treba odgovoriti (uzimajte beleške):
U ovom delu će te raditi na foto-snimanju. Najbolje je ako vas je najmanje dvoje, ali takođe možete i u grupama.
Podelite se u dve grupe i radite određeno vreme (najmanje 30 minuta) da razradite vašu ideju. Možete koristiti telefone da napravite slike
Prvo trebate da odlučite šta želite da slikate i nakon toga napišite kratak (jedan pasus) opis slike. Postavite sebi sledeća pitanja:
Takođe razmotrite i etička pitanja:
https://aphotojournalistviewpoint.wordpress.com/2013/12/18/photojournalism-code-of-ethics/
Ako fotografišete osobu – zatražite njihovu dozvolu
Da li bi vaša fotografija prouzrokovala kontroverzu? Ako da, zašto? Da li bi i dalje želeli da napravite fotografiju? Zašto?
Nakon što naprave fotografiju i napišu opis, grupe će se angažovati u tumačenju fotografija:
Grupa 1 će dati tumačenje fotografije koju je napravila Grupa 2, nakon toga će Grupa 2 pročitati svoj pasus. Ovo će biti propraćeno diskusijom o sličnostima i razlikama u nameri i tumačenju.
Grupa 2 će dati tumačenje fotografije koju je napravila Grupa 1, nakon toga će Grupa 1 pročitati svoj pasus. Ovo će biti propraćeno diskusijom o sličnostima i razlikama u nameri i tumačenju.