Ovaj poslednji deo se odnosi na jedan od najosnovnijih aspekata kritičke medijske pismenosti – učešće publike. Pored predstavljanja načina na koji publika sve više učestvuje u produkciji i širenju medijskog sadržaja, kako i njihove neprekidne uloge u tumačenju i ponovnom tumačenju, diskusija i vežbe u ovom delu se bave različitošću i osnaženju publike i perspektiva. U postavljanju pitanja o ulozi publike u tumačenju poruka medija, ovaj deo se usredsređuje na teme različitosti (rod, rasa, nacionalnost, seksualnost, sposobnost). Na kraju, nakon igre asocijacije reči, primera on-line platformi za građanski aktivizam, vežbe kritičkog čitanja, naučićete kako da sami napravite siže članka.
Uopšteno, cilj ovog dela je da vi:
Diskusija:
Mediji se posebno oslanjaju na shvatanje koje publika ima u uobličavanju i naraciji vesti, na primer mesta i događaji o kojima govore, ljudima sa kojima su razgovarali itd. Na primer, kada mediji izveštavaju o verskom prazniku oni pretpostavljaju zajedničko značenje koje je povezano sa praznikom (baklava za Bajram, badnjak za Božić).
Međutim, važno pitanje se odnosi na glas i iskustva koja su možda izostavljena. Postoji primetljiva tendencija da mediji pretpostave ko predstavlja autoritet da govori u ime veće grupe. Na primer, verovatno ste primetili da prilikom izveštavanja o problemu sa otpadom ili vodom u selima na Kosovu, skoro ekskluzivno mediji razgovaraju sa starijim ljudima u selu.
Sa druge strane, povećana interakcija i učešće publika je imalo ogroman uticaj na uobličavanje i promenu medijskog izveštavanja i naracije. Publika ne prima samo pasivno ono što im se ponudi. Iako publika uvek može da preoblikuje značaj, u današnjem ambijentu medija postoje široke mogućnosti za oblikovanje samog izveštavanja. Na primer, www.kallxo.com je lokalna platforma na kojoj sami građani mogu da prijave pitanja koja su od značaja za njih, u rasponu od korupcije do nelegalnih deponija. Ova vrsta platformi izveštava i istražuje o pričama oslanjajući se na izveštaje građana o prekršajima i prestupima institucija i građana. Primeri kao što je ovaj navode na stvari koje se smatraju potencijalom digitalnih medija za demokratizaciju.
Sa druge strane, kod digitalnih a posebno društvenih medija, na kraju možemo primamo vesti i učestvujemo kroz platforme koje jačaju naše postojeće stavove. Na ovaj način, publika (i javnost) postaju podeljeni i polarizovani bez perspektive za komunikaciju i razmenu.
Ova vežba ima za cilj da nam pomogne u razumevanju kako se značenje stvara/kodira i kako se dekodira i/ili menja. Navodi na načine na koji se jezik i komunikacija koje dobijamo dele i unapred zamišljene kategorije i značenja.
Od vas se zahteva da zamislite sebe kao jednu publiku koja deli isto shvatanja i značenja, ali i razmotrite šta bi moglo da znači kada ostavimo po strani određena shvatanja i značenja.
Ovu vežbu možete uraditi kroz igru. Potrebne su najmanje tri osobe kako bi igrali igru. Počnite deljenjem u tri grupe. Svakoj grupi/osobi se daje ista lista reči ispod. Ukupno ima 42 reči. Od svake grupe/osobe se zahteva da napravi tri kategorije korišćenjem 12 reči za svaku kategoriju (nemojte ponavljati reči). Poželjno je da napišete svaku reč na posebnom papiru ili samolepljivom papiru i nakon toga ih premeštate kako bi napravili vaše kategorije. Imenujte svaku kategoriju i nakon toga listirajte reči koje ste izabrali.
Nakon što se imenovali i napravili vaše kategorije sa rečima koje ste izabrali, naizmenično delite vaš izbor sa drugim grupama. Objasnite zašto ste izabrali upravo te reči i zašto smatrate da su poklapaju. Diskutuje koji bi mogli biti razlozi zašto ste napravili ove kategorije – koja iskustva, definicije, vrednosti, značenja, osobe su uticale na vaš izbor. Takođe diskutujte da li (kako i zašto) postavljanjem određenih reči zajedno u jednoj kategoriji mi možda ostavljamo druge. Da li mislite da ostavljanje određenih reči (definisanjem kategorija na određeni način) mi istovremeno isključujemo određenu publiku?
Nakon što uradite navedeno, ostanite u istim grupama i sada izvedite dodatnu kategoriju (novu kategoriju za svaku grupu/osobu) ali uzimajući samo šest reči (bilo kojih) sa liste. Izaberite reči za koje mislite da ne idu automatski jedna sa drugom. Kao malopre, naizmenično objasnite vaš izbor.
Kao deo diskusije, pitajte jedni druge šta kategorije koje ste izabrali govore o vama kao publici? Da li pokazuju zajedničko razumevanje jedne starosne grupe, roda itd? da li potvrđuju i/ili osporavaju posebno značenje i kategorije? Koje? Zašto?
Vežba kategorizacije i mapiranja predstavlja mogućnost za vas da identifikujete konceptualne mape koje imate i koje možda uzimate zdravo za gotovo. Isto kao vežba sa slikama u Modulu 3.
Samo da rezimirao i ponovimo neke od ideja kojima smo se bavili. Konceptualne mape se prave od zajedničkih pretpostavki, kulturnih vrednosti i normi. Određene kategorije imaju smisla za nas jer delimo isto značenje koje je u njihovoj osnovi. Zamislite kategorije koje ste grupisali u prethodnoj vežbi i diskusije koje ste imali. Kategorije koje ste grupisali na neki način su deo vaših konceptualnih kapi. Međutim, kao što smo videli do sada, pripadanje određenim kategorijama nije nepromenjivo, kao što nisu ni same kategorije. Na primer, tokom istorije muškarci su identifikovani radom van kuće, a žene sa radom u kući i staranjem o deci.
Fotografija, preuzeta iz članka u The Economist, “Who’s Your Daddy” (Ko je tvoj tata) se odnosi na trend u SAD-u, gde sve više muškaraca ostaje kod kuće kako bi bili očevi u domu. U ovom slučaju časopis izveštava o novonastaloj društvenoj realnosti u SAD-u. Istovremeno, prikazivanjem ovih slika i pisanjem o temi, priča doprinosi diskusiji o novim trendovima u roditeljstvu i značaju muževnosti. Primer pokazuje menjanje asocijacije na roditeljstvo.
Mediji takođe izgrađuju slične koncepcije, tojest, mediji se oslanjaju na naše zajedničke i pretpostavljene konceptualne mape kako bi preneli poruku. Pored toga, mediji na snažan način oblikuju naše konceptualne mape. Trener objašnjava da samo uspostavljanjem određenih vrsta veza (kategorija, značenja) mediji, a i mi kao publika, osnažujemo određeno značenje.
Ispod je link za članak koji je parodija o mnogim pisanjima o proputovanjima koje su napisali strani posetioci i novinari na Kosovu. Kao što pokazuje Markuov članak, većina ovog pisanja se oslanja na stereotipe, generalizaciju i malo konteksutalizacije. Značenja koja se pripisuju Kosovu, u člancima koje ismejava Marku, nastavljaju da se pozivaju na sukob i rat, međuetničke tenzije, uputstva za radničku klasu, generalizaciju o uverenjima i kulturnim vrednostima ljudi, ako i naglasak na ruralno-urbane razlike. Fotografije, takođe skoro uvek sadrže jednu sliku mesta sa kulturnom baštinom, jednu sliku specijaliteta domaće kuhinje i jednu sa grupom ljudi. Veoma često ove vrste članaka predstavljaju površnu predstavku o socijalnoj realnosti koja je mnogo više složena.
http://prishtinainsight.com/small-kosovo-shakes-off-ghosts-past-one-macchiato-time-mag/
Međutim, kao što pokazuje i primer iz The Economist, mediji mogu da naprave nove vrste veza i utiču na naše norme i vrednosti, time su veoma moćna sila u socijalnim promenama. Članak pokazuje kako velike promene (većinom ekonomske) čine ranije retku praksu (muškarci su oni koji nude primarnu negu) mogućom i kakva je međusobna interakcija ovih većih promena sa socijalnim normama.
Mediji se takođe mogu koristiti za promovisanje određenih pitanja, podizanje svesti i osnaživanje građana. Sledeći video zapis je primer NVO-a sa sedištem u Prizrenu (Kosovo), Ec Ma Ndryshe, koja je uspostavila on-line platformu (mahalla.info) za građane za poboljšanje životne sredine u njihovim naseljima. Ovo je primer kako se društveni mediji koriste za angažovanje publike.
Razmišljajte o publici, konceptualnim mapama i medijima kao deo procesa koji nije linearan, nego je više proces u kojem jedan uobličava drugog.
1 http://www.economist.com/blogs/democracyinamerica/2014/06/parenting
Za ovo, pročitajte članak Promoting Positive Fatherhood in Kosovo (Promovisanje pozitivnog očinstva na Kosovu): http://archive.kosovotwopointzero.com/article/2139/promovimi-i-atesise-pozitive-ne-kosove
Ovo istraživanje možete sprovesti sami ili u grupama. Ako će te raditi u grupama, podelite se u tri grupe. Svaka grupa će pročitati isti članak ali odgovarati na drugačija pitanja ispod.
Nakon što pročitate članak diskutujte između sebe i odgovorite na sledeća pitanja. Zapišite vaše odgovore. Nakon što završite, naizmenično podelite sa drugima vaše odgovore i diskutujte međusobno.
Pitanja za grupu 1:
Pitanja za grupu 2:
Pitanja za grupu 3:
Diskusija
Nakon okončanja vežbe možete se nadovezati na sledeće za dodatnu diskusiju.
Vežba ima za cilj da kod učesnika izvede sledeće:
„Zajednička značenja“ su zajedničko u određenim grupama i mogu se razlikovati unutar društva. Ove razlike se odražavaju kroz rod, klasu i etničke odnose. Članak „Whose Your Daddy“ oslikava belu profesionalnu porodicu srednje klase. Trend koji se u članku opisuje govori o promenjenim ulogama rodova, koji se ne mogu pronaći jednako u celom američkom društvu. Na primer, porodice sa jednim izvorom prihoda, porodice iz radničke klase, tradicionalne porodice i marginalizovane grupe zbog rase i nacionalnosti, nisu obuhvaćene u članku. Slično, članak „Promoting Positive Fatherhood in Kosovo“ govori o profesionalnim muškarcima u urbanom okruženju Kosova i porodice sa dva izvora prihoda.
Primeri koji su korišćeni u modulu nije nužno da predstavljaju matične koncepte inkluzije i različitosti. Umesto identifikovanja marginalizovane grupe, i dodavanja iste, primeri imaju za cilj identifikovanje norme i kroz tu normu diskutovanje o pitanjima inkluzije, isključenja i različitosti. Dakle, umesto odgovaranja na roditeljstvo kroz tradicionalnu debatu „žene kao starateljke i profesionalke“, primer pokazuje da je debata mnogo složenija.
Nakon završetka vežbe povezivanja reči i čitanja diskusija u prethodnom delo, u ovom delu će te se baviti kritičkim čitanjem on-line članka. Ova vežba je slična onoj koji ste radili na početku ovog nastavnog plana i programa ali sada imate malo više alata za kritičko čitanje i diskusiju koje možete upotrebiti.
Ovu vežbu možete uraditi sprovesti sami ili u grupama. Ako će te raditi u grupama, podelite se u tri grupe. Svaka grupa će pročitati isti članak ali odgovarati na drugačija pitanja ispod.
Nakon što pročitate članak diskutujte između sebe i odgovorite na sledeća pitanja. Zapišite vaše odgovore. Nakon što završite, naizmenično podelite sa drugima vaše odgovore i diskutujte međusobno.
Pročitajte članak BBC-a How Islamic State extremists use social media to recruit (Kako ekstremisti Islamske države koriste društvene medije za regrutaciju)
Za članak zasnovan na istraživanju možete da proverite: http://scholarcommons.usf.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1004&context=mca
Dok čitate, uzimajte beleške i sledećim pitanjima:
Pitanja za grupu 1:
Pitanja za grupu 2:
Pitanja za grupu 3:
Za ovaj poslednji deo od vas se očekuje da budete u stanju da se nadovežete na lekcije iz ovog modula – učešće publike i zajednička značenja – ali takođe da napravite vezu između ideja, diskusija, znanja, iz prethodna tri modula (kritičko razmišljanje, različitost medija i izvora, čitanje/tumačenje slika).
Za ovo se od vas zahteva da naprave siže za priču koja je od značaja za vas. Možete raditi sami ili u grupi.
Daje im se niz pitanja na koja trebaju da odgovore – radeći u tri grupe po kojima su ranije bili podeljeni – pre izrade njihovog sižea. Ova pitanja će učesnicima pomoći u identifikovanju tema i odlučivanju o vrsti rada u kojem će pisati.
Šta je siže: Siže je neformalan sistem koji se koristi za izradu okvira za razmišljanje o onome šta treba da bude organizacija i eventualni sadržaj vašeg rada. Siže vam pomaže u predviđanju opšte strukture i toka rada.
Može se osloniti na ovu stranicu za uputstva (citirana ispod): http://libguides.usc.edu/writingguide/outline
Pisanje sižea:
Postoje dva opšta pristupa koja možete preduzeti prilikom izrade sižea za vaš rad:
Siže teme se sastoji od kratkih fraza. Ovaj pristup je od koristi kada se bavite nizom različitih pitanja koja se mogu rasporediti na raznovrsne načine u vašem radu. Pošto kratke freze imaju veći sadržaj od kratkih rečenica, one stvaraju bolji sadržaj iz kojeg možete razraditi vaš rad.
Siže rečenica se radi u punim rečenicama. Ovaj pristup je od koristi kada se vaš rad usredsređuje na složena pitanja u detaljima. Siže rečenica je takođe od koristi jer same rečenice sadrže mnogo više detalja koji su neophodni za izradu rada i dozvoljava vam da te detalje unesete u rečenice umesto stvaranja sižea kratkih fraza koje su nanizane od stranice do stranice.
Jak siže detaljno iznosi svaku temu i podtemu u vašem radu, organizujući ove stavke na takav način da grade vaš argument prema zaključku zasnovanom na dokazima. Pisanje sižea će vam takođe pomoći u zadatku pri ruci i izbegavanju digresije, logičkih zabluda i nedovršenih pasusa.
Napravite podkategorije. Nakon što ispoštujete ove korake, napravite tačke ispod koje daju podršku vašoj glavnoj tački. Broj kategorija koje koristite zavisi od količine informacija koje pokušavate da pokrijete. Nema tačnog ili pogrešnog broja koji možete iskoristiti.
Ako je potrebno, organizujte glavne tačke vašeg sižea po hronološkom redosledu. U radovima u kojima trebate da ispratite istoriju ili hronologiju dešavanja ili pitanja, važno je da uredite vaš siže na isti način, znajući da je lakše da rearanžirate stvari sada nego kada ste skoro pri kraju sa vašim radom.
Sledeća pitanja će vam pomoći u identifikaciji teme i izradi plana za pisanje sižea.
Odgovorite na sledeća pitanja:
Siže:
Možete se pozvati na sledeći wiki izvor kako bi dobili više informacija i dodatnih uputstava.
http://www.wikihow.com/Write-an-Outline
ispod je primer koji možete upotrebiti
Siže za esej od pet pasusa
Naslov: ____________________
Uvod
Uvodna izjava
Izjava teze: ____________________
Razrada
Prva podržavajuća ideja (tematska rečenica): ____________________
____________________
____________________
____________________
Druga podržavajuća ideja (tematska rečenica): ____________________
____________________
____________________
____________________
Treća podržavajuća ideja (tematska rečenica): ____________________
____________________
____________________
____________________
Zaključak
Zaključna izjava
Ponovno izjavljivanje teze: ____________________